Dobrodošli na RK BUK Tuesday, March 09 2021 @ 05:51 AM EST

AKCIJA UKLANJANJA GROZDASTE KAULERPE U NP MLJET

  • Autor:
  • Ukupno pregleda: 662
Aktivnosti

Članovi Ronilačkog kluba Buk su u periodu od 12. do 20. 11. 2016. godine, boravili na ostrvu Mljet u Hrvatskoj, gdje su u saradnji sa Hrvatskim biološkim društvom i Nacionalnim parkom Mljet, učestvovali u terenskom radu koji je bio baziran na čišćenju invazivne vrste alge – grozdaste kaulerpe ( Caulerpa cylindracea ).

Ova zelena alga ima visok stepen invazivnosti u čitavom Mediteranu uništavajući bentosne zajednice, smanjujući raznolikost autohtonih vrsta i mijenjajući hemijske i fizičke parametre sredine u kojoj raste. Svojim rastom alga prekriva dno mora, a s obzirom da je u pitanju jednoćelijski organizam, veoma lako dolazi do njenog širenja slučajnim ili namjernim oštećenjima vegetativnog tijela (primjeri širenja: sidrenje, balastne vode, kočarenje).

Na taj način ona obrasta dno, u našem slučaju, Jadranskog mora, uništavajući jedne od značajnijih zajednica infralitoralnih algi, koralja i čak oštećenih zajednica cvjetnice Posidonia oceanica. U Sredozemlju je uočena 1926. godine dok su prvi nalazi za Jadransko more iz 2000. godine.

U Jadranu se može naći na dubinama od 0 – 60 m, obraštajući razne tipove morskog dna.

Ovaj put pretnja je bila jednom od rijetkih grebena koralja u Jadranskom moru gdje smo radili na čišćenju morskog dna od invazivne alge oko samog grebena koralja, metodama direktnog sakupljanja i metodom postavljanja crnih folija, koje će na algu djelovati u narednom periodu.

Greben koralja izgrađen je od ugrožene vrste koralja, Cladocora cespitosa, koje zbog simbioze sa algama daju polipima i samom grebenu smeđu boju. Pojedinačni koraliti veličine su oko 1 cm, kolonije 50 cm, a konkretno greben koralja u Velikom jezeru zauzima površinu od 650 m2. Oko grebena koralja u Velikom jezeru uočene su sve tri vrste kirnji koje se tu mrijeste, zatim zaštićena i ugrožena školjka periska, soliratni kameni koralji, jata riba (cipli, barakude, orade, gofovi, zubaci).

Svakodnevno su izvođena po dva zarona, a temperatura vode je iznosila 16 – 17 °C. U sklopu proslave 56. godišnjice Nacionalnog parka održano je i predavanje o marinskom biodiverzitetu područja Nacionalnog parka, problematici širenja kaulerpe i „No Take Zonama“ koje je održao izv. prof. dr. sc. Petar Kružić, koji je takođe bio naš domaćin i voditelj ovog projekta .

Ovim putem zahvaljujemo se profesoru  Petru Kružiću na ukazanom povjerenju i prilici da učestvujemo na ovako važnom projektu i nadamo se nastavku saradnje.