ANTI\u010dKO DOBA<\/b><\/p>\n
U starim pisanim spomenicima, koji datiraju iz 1320 spominje se Vrba\u0161ki grad, a 1494 hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II navodi uz ime Juraja Mikula\u0161i\u0107a da je obavljao du\u017enost ka\u0161telana Banjaluke.
\n Oduvijek uz Vrbas, na obje njegove strane razvijale su se jo\u0161 od paleolitskog perioda naseobine razli\u010ditih plemena, koji su se u ovoj blagonaklonoj dolini zadr\u017eavali, \u017eivjeli i razvijali. Pouzdano se zna da je u predrimskom i rimskom periodu ovo podru\u010dje naseljavalo ilirsko pleme Mezeja, koji su zajedno sa ovim prostorima uklju\u010deni u rimsku pokrajinu Ilirik.<\/p>\n
Poslije propasti Rimskog carstva slavenska plemena naseljavaju ovo podru\u010dje tokom VI i VII vijeka nove ere. U srednjovjekovnom periodu du\u017e obale Vrbasa ni\u010de ve\u0107i broj utvr\u0111enja. Pouzdani podaci o tada\u0161njoj naseobini i \u017evotu stanovnika unutar i izvan zidina su na\u017elost jo\u0161 vijek sakriveni po hodnicima istorije, pozivaju\u0107i etnografe i istori\u010dare da ih otkriju.<\/p>\n
TURSKA VLADAVINA<\/b><\/p>\n
Prvo naselje orijentalnog tipa razvija se oko Careve mahale u Gornjem \u00a9eheru, poslije dolaska Turaka 1582. Banja Luka postaje sjedi\u0161e prostranog Bosanskog pa\u0161aluka, \u0161to dovodi do ubrzanog razvoja grada. <\/p>\n
Ferhad-pa\u0161a preuzima gradnju mlinova i mostova preko Vrbasa. U tom periodu izgra\u0111eni su i sakralni islamski objekti, kulturnog i istorijskog zna\u010daja; Ferhadija kao zadu\u017ebina Ferhad-pa\u0161e Sokolovi\u0107a i Arnaudija, \u010diji je osniva\u010d bio bosanski defterdar (blagajnik) Husan-efendija. <\/p>\n
U \u0161iroj banjolu\u010dkoj regiji se tokom XV i XVI vijeka podi\u017eu pravoslavni manastiri, svjedo\u010danstva srpskog srednjovjekovnog neimarstva, gra\u0111evine izuzetne ljepote i vrijednosti. <\/p>\n
Manastir Gomionica, u stilu ra\u0161ke \u0161kole se nalazi na Zmijanju, Mo\u0161tanica, osnovana 1562. nalazi se na trome\u0111i Banja Luka – Prijedor – Kozara, gra\u0111ena je u stilu moravske \u0161kole a Liplja na obroncima Borja, u blizini Maslovara, izgra\u0111ena krajem XV, odnosno, po\u010detkom XVI vijeka sa izra\u017eenim elementima ra\u0161ke \u0161kole. <\/p>\n
Period od 350 godina turske vladavine u kojem je Banja Luka bila administrativna jedinica razli\u010dite va\u017enosti nije mnogo doprinio urbanizaciji i modernizaciji samoga naselja.<\/p>\n
AUSTROUGARSKA UPRAVA<\/b><\/p>\n
Nakon 350 godina turske uprave uslijedila je Austrougarska okupacija, koja je trajala punih 40 godina. Berlinski kongres, 1878. godine, odobrio je Austro-Ugarskoj da zavr\u0161i okupaciju Bosne i Hercegovine. <\/p>\n
Austrougarske jedinice su pre\u0161le Savu 31. jula 1878. godine i 1 . avgusta i bez otpora u\u0161le u Banjaluku. Otpor je uslijedio tek dvije sedmice kasnije. <\/p>\n
Kao i u vrijeme turske uprave, Banjaluka je bila okru\u017eno sredi\u0161te za dio Bosanske krajine i srednje Bosne. S po\u010decima industrijalizacije razvijalo se, osim klasi\u010dnog, i novo, prvenstveno metalno zanatstvo. <\/p>\n
Veliku prepreku razvoju su \u010dinili kmetovski odnosi u na\u0161im krajevima koji su nad\u017eivjeli \u010dak i austrougarsku upravu. Zna\u010dajna pa\u017enja je posve\u0107ena izgradnji novih saobra\u0107ajnica, popravkama i modernizaciji starih. Grad je, u arhitektonskom smislu, po\u010deo dobijati evropski izgled.<\/p>\n
Sa industrijskim i zanatskim razvojem zapo\u010deli su i prvi oblici borbe proletarijata. Prvi \u0161trajk su organizovali 9. maja 1894. gra\u0111evinski radnici na radili\u0161tu u Karanovcu. <\/p>\n
Prve socijalisti\u010dke ideje donio je Vaso Pelagi\u0107, upravnik Srpsko-pravoslavne bogoslovije, koja je otpo\u010dela rad u septembru 1866. godine. <\/p>\n
U godinama uo\u010di prvog svjetskog rata aktivnost je razvila mjesna organizacija Socijaldemokratske stranke. Zna\u010dajna je bila i politi\u010dka aktivnost nacionalno-revolucionarne omladine u \u0111a\u010dkom dru\u0161tvu banjalu\u010dkih gimnazijalaca Jugoslavija, \u010diji su \u010dlanovi uhap\u0161eni i potom su\u0111eni u poznatom Veleizdajni\u010dkom procesu prvo u Banjaluci, a potom u Travniku.<\/p>\n
DRUGI SVJETSKI RAT<\/b><\/p>\n
U toku rata u gradu su bile nagomilane velike okupacione snage. Do kraja 1941. godine u Banjaluci je bilo sjedi\u0161te jedinica i komande 718. njema\u010dke pje\u0161adijske divizije, a u daljem trajanju rata i drugih komandi. Me\u0111utim ni to nije uspjelo sprije\u010diti organizovanje ilegalnog rada.<\/p>\n
Najve\u0107i zlo\u010dini genocida u Banjaluci i okolini bili su 1. i 2. avgusta 1941. godine i 7. februara 1942. godine, kada je u masovnom pokolju rudara Rakovica i stanovnika sela Drakuli\u0107a, Motika i \u00a9argovca, koji su 7. februara 1942. izvr\u0161ile Usta\u0161e, zaklano preko 1.100 \u017eena, djece i odraslih mu\u0161karaca. <\/p>\n
Banjaluka je oslobo\u0111ena 22. aprila 1945. godine, kad su dijelovi desete kraji\u0161ke udarne divizije u\u0161li u grad. Taj dan se slavi kao Dan oslobo\u0111enja Banjaluke. U toku narodnooslobodila\u010dke borbe Banjaluka je dala na hiljade boraca od kojih 19 narodnih heroja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
ANTI\u010dKO DOBA<\/b><\/p>\n
U starim pisanim spomenicima, koji datiraju iz 1320 spominje se Vrba\u0161ki grad, a 1494 hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II navodi uz ime Juraja Mikula\u0161i\u0107a da je obavljao du\u017enost ka\u0161telana Banjaluke.<\/p>\n","protected":false},"author":74,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-105","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-o-banjaluci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/74"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=105"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/105\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/banjalukasport.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}